Što moramo naučiti iz požara u Dubaiju?
I kakve to veze ima s nama ovdje?
Posljednjih dana dogodilo se nekoliko ozbiljnijih požara, a onaj u Dubaiju djelovao je poput filmske scene. Mnogi su u novogodišnjoj noći sa šampanjcem u ruci u nevjerici promatrali kako se požar munjevitom brzinom širi iz jedne sobe na ostatak luksuznog hotela Address u Dubaiju. Iako požari i nisu baš neka atraktivna tema o kojoj se rado priča, oni se (pre)često događaju a danas su zbog novih građevinskih materijala veći i razorniji no ikada. Zbog požara su padale i vlade –nakon katastrofalnog požara u Bukureštu, u studenom prošle godine s 53 izgubljena mlada života … U Hrvatskoj zadnji primjer bila je sportska dvorana u sklopu srednje škole u Zlatar Bistrici koju je požar 2.siječnja ove godine u svega par sati progutao, a gradili su je godinama.
Umjesto vatrometa, na Silvestrovo je milijunima ljudi pažnju privukao požar koji se filmskom brzinom proširio iz jedne sobe hotela Address u Dubaiju na najmanje 20 katova ove 300 metara visoke zgrade. Spektakularni prizori razarajuće buktinje podsjetili su nas još jednom koliko važnu ulogu u širenju požara imaju fasade koje, ukoliko su izrađene od gorivog materijala, predstavljaju opasnost i fantastičan medij za širenje požara s jednog na drugi dio zgrade.
Kako prenose brojni strani mediji, fasada ove 63-katnice bila je izgrađena od aluminijskih kompozitnih panela koji se sastoje od zapaljive pjene u sendviču između aluminijskih ploča. Ova vrsta obloge koristi se u mnogim zgradama u grad budućnosti, kako mnogi nazivaju Dubai. Nakon brojnih požara tamošnja se zakonska regulativa mijenja 2012. godine i postaje rigoroznija, i to upravo vezano uz fasadne obloge. Ali nažalost brojne zgrade izgrađene prije toga već imaju panele od zapaljivih materijala. I ne samo u Dubaiju.
I kakve to veze ima s nama ovdje?
I ovaj nam požar pokazuje kako zakonska regulativa ne samo da ne ide ispred nego niti ne prati brzi razvoj novih građevinskih materijala i tehnologija u graditeljstvu. Nažalost, često smo vidjeli kako se zakoni i propisi mijenjaju tek nakon što se dogode tragedije. Čak su i vlade padale zbog katastrofalnih požara; prisjetimo se velikog požara u disco klubu u Bukureštu s 53 poginula pred kraj prošle godine.
Stoga začuđuju rasprave na razini Europske unije, u kojoj su inače zakoni o zaštiti od požara u zgradama potpuno neusklađeni. Naime, prošle su godine u Bruxellesu, pa tako i u Hrvatskoj, započele rasprave o metodama ispitivanja fasadnih sustava u požaru. Svjedoci smo određenih napora također i u Hrvatskoj kako bi se zakonska regulativa odnosno ispitne metode ispitivanja na požar ublažile, a sve kako bi se omogućilo veće prisustvo zapaljivih materijala na fasadama zgrada. Smijemo li dopustiti da su tržišni interesi bitniji od sigurnosti korisnika zgrada?
Neusklađenost ispitnih metoda = prepreka slobodnoj trgovini
Treba imati na umu kako više ispitnih metoda za jedno područje predstavlja prepreku slobodnoj trgovini i poslovanju u EU. Naime, to znači da će proizvođač, ukoliko ga želi plasirati na neko od tržišta u EU, morati svoj proizvod (sustav) testirati prema više ispitnih metoda. Stoga je i to jedan od razloga zbog kojih Europska komisija treba što prije harmonizirati ispitnu metodu koja će odgovarati kako vrsti fasadnog sustava tako i mogućem požarnom opterećenju tijekom ispitivanja. Nadamo se da će i naši predstavnici u komisiji značajno doprinijeti tom radu.
|
U sklopu procesa harmonizacije, Europska komisija je predložila da zemlje članice mogu odabrati između malog njemačkog testa i velikog britanskog testa. Ovaj drugi baziran je na značajnoj količini ispitivanja. Ukratko, dva se testa razlikuju u veličini, geometriji i ono što je najvažnije po tzv. požarnom opterećenju odnosno jačini vatre kojima se fasadni sustavi izlažu tijekom ispitivanja. Veliki test daje realnu sliku požara, a drugi ne jer je u njemačkom snaga vatre otprilike 10 puta manja. Ispitivanja koje je provela EURIMA (europsko udruženje proizvođača mineralne vune) pokazala su kako te dva testa daju značajno različite rezultate za jedan te isti fasadni sustav. Upravo zbog velikih, brzih i ubojitih požara koji su se širili preko fasada nekoliko članica EU odlučilo za tzv. veliki test (large scale). Stara njemačka ispitna metoda za fasade nikada nije zaživjela kao DIN standard, a pokazalo se kako niti u Njemačkoj ne osigurava adekvatnu protupožarnu zaštitu. Ukoliko bi se ova metoda proglasila europskim standardom, ispunila bi se želja onih koji se zalažu za korištenje gorivih materijala u fasadama diljem Europe.
|
I dok razmišljam o ovome u ušima mi zvone riječi načelnika općine Zlatar Bistrice u kojoj je u svega par sati nakon požara u Dabaiju do temelja izgorila sportska školska dvorana „Gradili smo ju godinama, a nestala je u dva-tri sata“, rekao je 2 siječnja ove godine.
Zato, ne zatvarajmo oči i ne ignorirajmo ovakva upozorenja. I pogotovo sada u vrijeme masovnih energetskih obnova postojećih zgrada, prije svega zgrada javne namjene kao što su škole, bolnice ili domovi za starije i nemoćne, itd. u kojima se u jednom trenutku nalazi veliki broj ljudi čija bi evakuacija u slučaju požara bila otežana i u kojoj je svaka minuta bitna. Upravo iz tih razloga i u tim se zgradama nikako ne bi smjeli koristiti fasadni sustavi sa zapaljivom izolacijom.
Ukoliko želimo imati održive zgrade, one moraju biti istovremeno i energetski učinkovite i sigurne u slučaju požara. A energetske obnove su jedinstvena prilika svima nama da povedemo računa i o zaštiti od požara.
Stručnjaci se odlučili za „large scale“ test Kako bi pokazali da je za požarnu sigurnost jako bitno je li fasada izgrađena od gorive ili negorive izolacije, ugledni stručnjaci nekoliko znanstvenih i obrazovnih ustanova iz Europe*, izveli su jedno interesantno ispitivanje, i to još pred publikom, uživo. Odlučili su se za tzv large scale test prema britanskom standardu. Na čelu tog projekta bili su stručnjaci Građevinskog fakulteta te je po prvi puta jedan takav eksperiment izveden javno. Kako je tijekom ove simulacije požara u zgradi pokazano, požar iz jednog stana se ili širio na druge dijelove zgrade ili je bio zaustavljen – ovisno o korištenim materijalima na fasadama. Više o samom testu i ishodima na http://www.grad.unizg.hr/ *Organizatori ovog testiranja u Zagrebu bili su Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fire Safe Europe i HUZOP (Hrvatska udruga za zaštitu od požara) dok su znanstveni partneri bili SP Institut iz Švedske, ZAG, slovenski institut te LTM, ovlašteni laboratorij iz Hrvatske.
|
Prizor iz Dubaia izgledao je poput filmskom iz „Paklenog tornja“
Vatra se u svega par minuta proširila s jednog na ostale katove hotela
Anđelka Toto-Ormuž
Voditeljica korporativnih poslova / Corporate Affairs Manager
FIRE SAFE EUROPE, ćlanica komunikacijske skupine